Na braniku Hrvatske

Pripremio: Darko Šokota

Oluja se pripremala mjesecima. Trebalo je osloboditi okupirani hrvatski teritorij, ali i spriječiti katastrofu koja se mogla dogoditi nakon pada Bihaća. Vojni preduvjeti za završnicu akcije bili su ispunjeni kada su pobunjeni Srbi poraženi na Dinari te kada je oslobođeno Bosansko Grahovo.

Politički se više nije imalo što čekati nakon što su predstavnici tzv. Krajine odbili plan Z4. U pet ujutro 4. kolovoza zagrmjeli su hrvatski topovi s Dinare.

Već prvog dana akcije probijene su crte obrane vojske tvz. Krajine, zauzete neke dominantne kote na Velebitu i stvoreni povoljni uvjeti za oslobađanje Knina. 

5. kolovoza, oko 9.30, snage 7. i 4. gardijske brigade ušle su u Knin, bio je to trenutak koji je Hrvatska dugo i nestrpljivo čekala.

druge strane, kolone srpskih izbjeglica napuštale su Hrvatsku. Na poziv svojih paravlasti napustili su domove i otišli u Bosnu ili Srbiju. Mnogima su i kuće zapaljene, počinjena su ubojstva civila. Nije samo Knin oslobođen, taj dan ili sutradan oslobođeni su i Gračac, Benkovac, nakon teških borbi Petrinja i Banovina te Kordun. Slunjani su dugo čekali povratak u rodni grad.

U mjestu Tržačka Raštela povijesni susret Hrvatske vojske i Armije BiH.Nešto sjevernije, našim snagama predao se kompletan 21. korpus vojske tvz. Krajine. Srpski zapovjednik Čedo Bulat čestitao je na pobjedi generalu Stipetiću i predao oružje.

U Knin je dan nakon oslobođenja stigao i hrvatski predsjednik.Operacija Oluja najpoznatija je i najveća operacija Hrvatske vojske, njezinim uspješnim završetkom poraz je doživio koncept velike Srbije na hrvatskom teritoriju, ali i stvoreni uvjeti za završetak rata u Bosni i Hercegovini. Oluja je dobila i svoju veliku pravnu pobjedu, nakon višegodišnjeg suđenja u Haagu su 2012. generali Gotovina i Markač pravomoćno oslobođeni optužbi za ratni zločin, čime je Oluja dobila svoj puni legitimitet.